Ho‘okulāiwi ma ka ‘Aha ‘Ōlelo
Synopsis: Ho'okulāiwi: 'Aha Ho'ona'auao 'Ōiwi, Center for Native Hawaiian and Indigenous Education, is a multifaceted teacher education and curriculum research partnership with the Leeward Coast community designed to raise the educational achievement of Native Hawaiians through educational reform.
E nā hoa makamaka o ka ua e pakī mau ana i nā kaupoku hale o Honolulu nei, 'o Kauakūkalahale, aloha mai nō kākou. Eia mai ko 'oukou wahi mea kākau ke hāpai hou mai nei i ia kumuhana i puka mai ma ka lā 2 o kēlā mahina aku nei, 'o ia ho'i 'o Ho'okulāiwi: 'Aha Ho'ona'auao 'Ōiwi. He 'aha kēia i ho'okumu 'ia ma muli o ka nē hone 'ana mai o ka leo Kaiāulu i pa'ē maila a i launa maika'i mai ho'i me ka pana o ka ua Tuahine e kani hoene mau nei i ke kula o Mānoa. He nahenahe mai ho'i kau!
I ho'okumu 'ia aku nei 'o Ho'okulāiwi i mea e ho'okō 'ia ai ke noi a ua leo lā o ke Kaiāulu e ho'oikaika i ke 'ano o ka ho'ona'auao 'ia 'ana o nā keiki o ia mau kaha. Ua 'ike 'ia ke kūlana kūpiliki'i o ua po'e keiki lā. Ua helu papa 'ia nā pilikia ma loko o nā 'ano hō'ike like 'ole e pili ana i ko lākou lā nohona. 'A'ole nō paha he mea kūpono ka helu hou 'ana i ia mau pilikia ma 'ane'i. I loko o kēlā mau makahiki he nui i ka'ahope aku nei, ua 'ikea ka nui lehulehu o nā polokalamu i ho'okumu 'ia me ka mana'o kāko'o i ia kaiāulu. I kēia mau lā na'e a kākou e 'ike nei, 'o ia mau kūlana kūpiliki'i nō. He minamina mai ho'i kau!
A he aha lā ho'i ka mea i hā'ule pahū ai ua mau polokalamu lā? Ho'okahi wale nō kumu nui a'u e mana'o nei i 'ike 'oukou. 'O ia ho'i, 'a'ohe lohe 'ia ka leo o ke kaiāulu. He pono hana wale aku nō kā ka po'e kūwaho me ka mana'o 'o lākou lā wale nō kai 'ike i ka ha'ina e pono ai. 'A'ohe wahi kūkākūkā a 'a'ohe wahi nānā ho'i i ka 'i'ini o ke kaiāulu! Wahi a ko kākou po'e kūpuna, "Hili hewa kahi mana'o ke 'ole ke kūkākūkā." A na wai lā ho'i ka 'ole o ke akamai? He 'ike ia i ho'oili 'ia mai ma luna o kākou a pau. Na ka hūpō wale nō ka hō'ole aku i ka 'ōlelo a'oa'o a nā kūpuna. He hoa like nō ho'i ia no Wa'awa'a Iki Na'aupō. He hūpō mai ho'i kau!
I aha auane'i kā kākou mea e hana ai no ka pono o ia kaiāulu? Na ka po'e o ke kaiāulu ia e hō'ike mai iā kākou. Pēlā wale nō e holopono ai nā papahana ho'ona'auao a pau e lawelawe 'ia ma laila. Ma muli o ke kūkākūkā 'ana me kahi po'e luna o ia kaiāulu e la'a 'o Myron Brumaghim, Kamaki Kanahele, Aunty Aggie Cope, Mike Kahikina, a me nā luna o nā 'aha 'āina ho'opulapula, kupu maila ka mana'o e kākau i pila ma ka 'aha'ōlelo no ka ho'okumu 'ana iā Ho'okulāiwi ma ke 'ano he kikowaena no ke Kulanui. No ka 'ike 'ia o ka maika'i o kēia mana'o, ua pau pū mai kekahi mau maka hanohano i ke kāko'o mai, 'o ia ho'i 'o Oswald Stender, Pat Hamamoto, a me David McClain. He mahalo mai ho'i kau!
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
BACK TO TOP
Ho‘okuläiwi ma ka ‘Aha ‘Ölelo
Synopsis: Ho'okuläiwi: 'Aha Ho'ona'auao 'Öiwi, Center for Native Hawaiian and Indigenous Education, is a multifaceted teacher education and curriculum research partnership with the Leeward Coast community designed to raise the educational achievement of Native Hawaiians through educational reform.
E nä hoa makamaka o ka ua e pakï mau ana i nä kaupoku hale o Honolulu nei, 'o Kauakükalahale, aloha mai nö käkou. Eia mai ko 'oukou wahi mea käkau ke häpai hou mai nei i ia kumuhana i puka mai ma ka lä 2 o këlä mahina aku nei, 'o ia ho'i 'o Ho'okuläiwi: 'Aha Ho'ona'auao 'Öiwi. He 'aha këia i ho'okumu 'ia ma muli o ka në hone 'ana mai o ka leo Kaiäulu i pa'ë maila a i launa maika'i mai ho'i me ka pana o ka ua Tuahine e kani hoene mau nei i ke kula o Mänoa. He nahenahe mai ho'i kau!
I ho'okumu 'ia aku nei 'o Ho'okuläiwi i mea e ho'okö 'ia ai ke noi a ua leo lä o ke Kaiäulu e ho'oikaika i ke 'ano o ka ho'ona'auao 'ia 'ana o nä keiki o ia mau kaha. Ua 'ike 'ia ke külana küpiliki'i o ua po'e keiki lä. Ua helu papa 'ia nä pilikia ma loko o nä 'ano hö'ike like 'ole e pili ana i ko läkou lä nohona. 'A'ole nö paha he mea küpono ka helu hou 'ana i ia mau pilikia ma 'ane'i. I loko o këlä mau makahiki he nui i ka'ahope aku nei, ua 'ikea ka nui lehulehu o nä polokalamu i ho'okumu 'ia me ka mana'o käko'o i ia kaiäulu. I këia mau lä na'e a käkou e 'ike nei, 'o ia mau külana küpiliki'i nö. He minamina mai ho'i kau!
A he aha lä ho'i ka mea i hä'ule pahü ai ua mau polokalamu lä? Ho'okahi wale nö kumu nui a'u e mana'o nei i 'ike 'oukou. 'O ia ho'i, 'a'ohe lohe 'ia ka leo o ke kaiäulu. He pono hana wale aku nö kä ka po'e küwaho me ka mana'o 'o läkou lä wale nö kai 'ike i ka ha'ina e pono ai. 'A'ohe wahi kükäkükä a 'a'ohe wahi nänä ho'i i ka 'i'ini o ke kaiäulu! Wahi a ko käkou po'e küpuna, "Hili hewa kahi mana'o ke 'ole ke kükäkükä." A na wai lä ho'i ka 'ole o ke akamai? He 'ike ia i ho'oili 'ia mai ma luna o käkou a pau. Na ka hüpö wale nö ka hö'ole aku i ka 'ölelo a'oa'o a nä küpuna. He hoa like nö ho'i ia no Wa'awa'a Iki Na'aupö. He hüpö mai ho'i kau!
I aha auane'i kä käkou mea e hana ai no ka pono o ia kaiäulu? Na ka po'e o ke kaiäulu ia e hö'ike mai iä käkou. Pëlä wale nö e holopono ai nä papahana ho'ona'auao a pau e lawelawe 'ia ma laila. Ma muli o ke kükäkükä 'ana me kahi po'e luna o ia kaiäulu e la'a 'o Myron Brumaghim, Kamaki Kanahele, Aunty Aggie Cope, Mike Kahikina, a me nä luna o nä 'aha 'äina ho'opulapula, kupu maila ka mana'o e käkau i pila ma ka 'aha'ölelo no ka ho'okumu 'ana iä Ho'okuläiwi ma ke 'ano he kikowaena no ke Kulanui. No ka 'ike 'ia o ka maika'i o këia mana'o, ua pau pü mai kekahi mau maka hanohano i ke käko'o mai, 'o ia ho'i 'o Oswald Stender, Pat Hamamoto, a me David McClain. He mahalo mai ho'i kau!
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html
Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.
|